YouTube - Enhanced for Musicians Use our musician-friendly way to search, save, share, and work with YouTube videos! Save Practice Videos & Loops You can save a group of videos for a song you're learning, and then save loops inside each song.
The next time you have to learn that song for a gig, you can quickly open those videos and loops, and then start practicing. Loop sections of videos. Save and share your loops.
Add a delay prior to repeating loops. Save your own notes for videos. Video controls don't auto-hide Share Your Video Collections Save and share collections of videos that all open together, along with your notes. This is great when you're working with other musicians to learn a song. Questions, feedback? We would love to hear from you!
Majka Online Serial Netflix
14:00 Check In 12:00 Check Out Welcome to Hotel Eden! We are located in the carefully restored XVth century home of Isaac Jakubowicz, the founder of the Isaac Synagogue. For the efforts made in the renovation and preservation of the architecture, Hotel Eden received the Award 'Maecenas of Culture of the City of Cracow'. In its pre-renovation state Hotel Eden can be seen in the film 'Schindler's List', as some of the film's scenes were shot on Ciemna Street and inside the future hotel. More recently some famous Polish television serials such as 'Majka' and 'W11' were also shot inside and outside of Eden. Hotel Eden is perfectly situated right in the heart of Krakow's old Jewish quarter - Kazimierz. We are close to many historical sights such as The Remuh synagogue, Old Synagogue, Wawel Castle, Schindler's factory and the former Jewish ghetto in Podgorze.
The medieval Main Market Square with famous St.Mary's Church and Cloth Hall is an easy 10 minute walk away. Hotel Eden offers 27 rooms equipped with bathroom, fridge, satellite TV, telephone, free WiFi internet access and an additional computer for hotel guests in the lobby. For a modest fee you can use our unique Salt Grotto as well as the more traditional forms of relaxation: sauna and massage. Hotel Eden is the only Jewish hotel in Poland with a mikvah (ritual Jewish bath).
The friendly and helpful staff will make your stay in Hotel Eden a pleasure to remember. Private parking at hotel Restaurant at hotel 24 Hours Desk Baby Sitter service Handicapped facililities Elevator Luggage storage service SPA Transfers from Airport Laundry Service Office Services Internet Spot.
MAJKA JE MAGI?NA IVOTNA BAJKA Autor: Mirza Hasanefendi? Polako sa prolje?em dolazi i ”8 mart”, ”Dan ena”, praznik tih dragih bi?a! ena je neto najljepe to ti se moe desiti u ivotu; ona je tvoja majka, supruga, k?erka, sestra, djevojka, jaranica, drugarica, prijateljica, kolegica Sve one imaju svoje mjesto u tvom srcu, ali posebno mjesto zauzima tvoja majka! Nae majke su najsavrenija boanstvena (ili prirodna, po vlastitoj volji?itaoca) kreacija, u kojoj je sabrano sve ono najljepe u ivom bi?u.
Ona ti je dala ivot, ona te je prva poljubila, prva te nahranila, prva ti pruila ruku kada si prvi put pao u ivotu, prva.i suvie je malo lijepih pridjeva u svim svjetskim rje?nicima da opiu sve njene ljudske ljepote. Ona se najvie i najiskrenije radovala svakom tvom uspjehu! Kada ti je trebalo uto?ite od ivotnih bura i vjetrova koji su za tebe, u tom ivotnom momentu, orgijali, prijete?i da te slome, ona je bila uvijek tu da ti ponudi sklonite! Ona ti je pomagala da nadje smiraj u kriznim trenucima ivota i ponovo pronadje sebe u samom sebi. Bila ti je ”rame za plakanje” kada ti je bilo teko i kada je trebalo izbaciti bol iz sebe!
Za tebe je (bila) sve u ivotu, pa zato, ako ti je majka iva,?uvaj je kao malo vode na dlanu, a ako je otila tamo odakle se niko ne vra?a, uvijek obnavljaj svoja sje?anja na nju. Mnoga djeca idu ”samo za praznike” u posjete kod majki i nose im cvije?e i poklone. Familija bude zajedno, prazni?no raspoloenje i sve prelijepo, samo je teta to tako kratko traje i samo prazni?ni dani posve?eni naoj majci, to je suvie malo. Poto ja, mojoj voljenoj majci, zbog daljine, ne mogu da odnesem ni cvije?e na grob, niti da joj poklonim nita drugo osim sje?anja, odlu?ih da njoj posvetim ovu pri?u, sje?anje i dokaz da ona uvijek ivi u mom srcu. Draga majko, evo pisem ovu pri?u a suze mi papir kvase, jer znam da nju nikada pro?itati ne?e.
Pismo ljubavlju srca piem, a bol u dui suzama briem. Evo ima pet godina dana kako naim stubitem ne odjekuju tvoji koraci i sve je nekako pusto. Stepenicama naim odjekuju koraci nekih novih ljudi, ali onih tvojih koraka nema i nema nema ih vie. A kako sam se samo radovao, nekada davno, zvuku tvojih koraka.
Prepoznavao sam ih jo od prizemlja i o?ekivao sam da zvoni onu nau tajnu vezu; dva puta kratko pa jednom dugo. Uvijek si nam govorila da nikada ne otvaramo nepoznatim ljudima koji zvone na vrata. Branila si nas i kada nisi bila kod ku?e! A kada zvono na vratima oglasi nau malu tajnu, vrata su se otvarala. U moj svijet je ulazila radost. Tvoj poljubac i tvoj zagrljaj bili su najljepi dio dana! Mi smo rasli i krenuli u kole.
kole su organizovale izlete. Ti si ustajala rano i tiho da nas ne probudi i ila u pekaru da kupi vru?e kifle i da nam napravi sendvi?e i kola?e.
Mogli su se kupiti i industrijski kola?i i to bi za tebe bilo mnogo lake. Ali oni su bili hladni i umotani u plasti?nu ambalau i namjenjeni nepoznatom kupcu. Tvoji kola?i su bili vru?i, omotani u toplinu tvoje ljubavi prema nama, a bili su namjenjeni tvom djetetu. Mi smo rasli i u nae ivote su po?ele ulaziti neke nove osobe, sa kojima smo po?injali novu etapu u ivotu. Ti si bila sretna, iako si u sebi znala, da mi nismo vie tvoja djeca nego da smo od sada muevi i ene nekih tebi dragih osoba i da valja od sada dijeliti nau ljubav sa njima. Tvoji koraci su postajali sve tei i tei, a nai koraci sve udaljeniji jer smo po?eli dobijati stanove u nekim drugim djelovima grada. Naim stepenitem sve manje su odjekivali nai koraci, jer smo mi sve vie hodali u svijetu naih obaveza.
Tempo ivota je bio ubita?an, pa je nae korake u naem stepenitu zamjenila telefonska zvonjava naih poziva. Direktna komunikacija, ali ipak daleka! To jest neto, ali nije to ono pravo! Ti si to shvatala pa nam nisi ni zamjerala. A onda jednog dana, mi smo postali o?evi i majke i ti si se radovala mnogo svojim unu?adima. Kao da si ponovo oivjela, a tvoje ve?
Sjede kose su ponovo leprale od sre?e. Nai koraci su opet po?eli odzvanjati naim stubitem, pomijeani sa jedva?ujnim dje?ijim koracima, kojima si se ti tako radovala, kao ja to sam se nekada radovao tvojim koracima. Sje?anja naviru, suze teku a ruka drhti, pa ja imam jo toliko snage da ti napiem: ”KADA SAM U IVOTU NETO DOBRO U?INIO, TO JE BILO ZATO TO SI ME TI TAKO NAU?ILA. BESKRAJNO TI HVALA, MOJA MAJKO MILA, ZA SVE TO SI ZA ME U?INILA!” Ovo je bila moja pri?a, a li?no mislim da i ve?ina onih koji ovo pro?itaju imaju sli?no miljenje o svojim majkama. An?elka Milanovi? March 2013 u 14:20 Hvala Mirza, Divna i Milorade, u ime svih majki, supruga, sestara, drugarica, kolegica i ena, na iskrenim, dirljivim, utjenim i divnim sje?anjima i?estitkama!
Svi se sje?amo simpati?nih i galantnih proslava na radnim mjestima, potede drugarica od posla i preuzimanja, taj dan, njihovih radnih zadataka na radnim mjestima od strane kolega, prikladnih poklona radnih organizacija i karamfila radnih kolega, veselja i ve?era u krugu prijatelja. Me?utim – to se izgleda vezuje samo za nae “nedemokratske/socijalisti?ke” zemlje – u ovom “demokratskom” vilajetu(to zapravo samo podrazumijeva viepartijski sistem – sa svim cakama), uz sve feministi?ke pokrete, ni pomena o 8.
Pa, valjda je i to bilo, i jeste, nedemokratski, a moda je i skupo!?:) Tja. Na moje iznena?enje, na pr, tek u ovom demokratskom okruenju i najstarijoj socijaldemokratiji u Evropi sam otkrila – da su plate isto opbrazovanih, sa istim odgovornostima, radnim zadacima itd., ena manje od plata mukih kolega, samo zato to su ene!A o mogu?nosti zapoljavanja da ne govorim.Itd. Srda?ni pozdravi, An?elka Milanovi?
Zija Dizdarevi?: Majka Sje?am se: bilo je sunce, mnogo sunca oko nas kad su dje?ije igre i crne poderane seoske koulje prolazile avlijom i ispred prozora. U polumraku “zelene odaje”?amila je mati i krpila Stoji iza mene daleko, petnaest i vie godina daleko, prigueno bosansko djetinjstvo. Da li se sje?am? Bila je jedna kutija soba, i po njoj ilo napa?eno mravo lice, noge u papu?ama, izblijedjele dimije i blag predan pogled. Od zida do zida, od vrata do pe?i, od ru?ka do ve?ere, od jeseni do prolje?a, u zidovima, me?u?etiri zida, uzidan, tekao je nelijep enski ivot. Sje?am se: bilo je sunce, mnogo sunca oko nas kad su dje?ije igre i crne poderane seoske koulje prolazile avlijom i ispred prozora.
U polumraku “zelene odaje”?amila je mati i krpila. Duvarevi tamni, u sjenci pili su krv iz enskih obraza. Sje?am se: jurili smo po vrajevima za konjima, preko trave i kamenja, kroz dje?ije razigrane prostore, zaboravljaju?i oti?i pet puta na dan u damiju i poslije su o?eve batine bile svretak radosti. Mati je sumorno posluna i priguena kao i mi, suzila: “Svoj je otac, kad malo i udari poljubi ga u ruku, pa klanjaj, sinko”, a na svaki udarac i jauk lice joj se trzalo i glavu je okretala. Isprebijano, polomljeno djetinjstvo, neodigrane igre, ena sakrivena u tami i o?ev nemilosrdni pogled. Straarska sablja to je goropadno gonila kroz sokake Rasli smo.
Da mi se nijesi maknuo ispred ku?e. Nemoj da te ja pruljom (ipkom) pitam?e si bio! A sad abdest pa namaz.
Zid pred sitnim dje?ijim eljama. U?iteljeva ipka bila je dua od o?eve, a djeca su u koli zaplaeno utila. Sje?am se majke: blijedila je. Sakrivena iza alosnog crnog vela, “vale”, uvijena u iroko platno, zar, krila se od ljudi kada je u rijetke dane trebalo pro?i ulicom. Kroz na “halvat” prolazile su tetke, daidince, nane, babe, ene i ene, donosile na licu mrke vale, u zjenicama pokornost. Ispijale su kahve, razgovarale o kouljama i smjerno zaklanjale lica kada bi otac naiao.?u?ah se: jesu li imale oca. Jesu li ikad bose skakale po livadama?
![Majka online serial network Majka online serial network](/uploads/1/2/3/8/123830607/263944230.jpg)
Tada smo smjeli, da ne smetamo po ku?i, izi?i na sokak. Igrali smo se pred ku?om i?enjivo zurili u daleke vrhove brda to se miluju sa oblacima.
Svake druge godine po jedno dijete dolo bi me?u nas. Majka bi tada obi?no leala. Samo ne znam zato sam sve?e?e bivao mla?en, zato maj?ine o?i postajahu dublje i zato smo izjutra suh hljeb jeli ene su ipak dolazile. I igre s njima. Igre: klis, “top”,?iza, praina. Bjeali smo iz odaja na sokak i od kamenja pravili snove. Da.?etiri su jabuke u naoj avliji, petnaest puta su odonda cvale, a ja ne znam pravo je li se ba tada pretrgnulo moje djetinjstvo.
Sje?am se: bijae ljeto. Na prozoru, iznad praine u kojoj smo sjedili, bila je majka. Savijena ulica u suncu, uta, opustjela, zabavljala se sa nama. Jedan stari zid nagnuo se nad kulu od kamen?i?a koju je Fikret lijepio okvaenom prainom. Tiho i vru?e. Onda neto snano i otegnuto dreknu.?udno!?ekali smo da ponovo po?ne.
I?usmo: tuuu- uu! Ba k’o truba u Ante Micinog, otkrio je Bajro. Nije, vala, veg’ k’o kad Mean pjeva. Eno Tu-uu-uu! Zabavljalo nas je, a bilo je sve blie.
Kao iza naeg avlijskog zida. Sjede?i u praini okretali smo glave prema zvuku. Zato je mati tako uporno udarala na prozor. Fikret je imao zelene, kratke, otrcane hla?ice A odjednom pred nama je ogromno crno tijelo adahe. Sunce je bljetalo iz staklenih o?iju koje su ile na nas. Sasvim blizu blie. prestraeno je sko?io Bajro.
Ne znam da li se iza prozora za?uo silan i beznadan urlik. Ni ta je bilo sa kulom od kamenja. Jesu li Fikret i Bajro, bili sa mnom ili nisu? Tek kad se pribih uza zid i kad ga osjetih pod noktima, zgr?ene ruke, sjetih se Sve je to bilo brzo kao tren. Okrenuo sam se. Vidjeh jo samo kako malaksalo ru?ica mahnu ispod to?ka. Kao da je u uima odjekivao rezak slomljen krik.
Gui u grlu.?ije je to srce onako lupalo. Auto je pregazio Fikreta i zaustavio se. U praini sam nazirao zelene neto zeleno.
Ljudi i djeca. Iskrivljenih poluotvorenih usta bez vale i ara izjurila je mati i stala pognutih ruku nad zgnje?eno tijelo koje se prestalo trzati. Ja ne znam gledao sam samo nju, nisam se micao i htio sam, o?ajno sam htio da pobjegnem od tog strahovitog trenutka i duboko, duboko za?injala se luda misao: moda sve ovo i nije ovako nije istina. A majka je imala iroko razroga?ene o?i.
Okamenjen pogled bio je visoko nad krvavom pranjavom zemljom i sve oko mene, i ja, svi smo se utopili u taj bolan pogled. Ja se ne sje?am da li je, najzad bilo sunca i praine i auta i ljudi, ali znam da je bila, i u meni jo uvijek kao teret da po?iva beskrajno rje?ita uko?enost maj?inih o?iju. Zatim je doao otac.
Stajao je zaprepaten, malo?utao, onda vidjevi majku nepokrivenu namrgodio se: Zar ne vidi da te vas dunjaluk gleda. ta si izlazila brez vale. Sje?am se: polazio sam “na kole”. Mati je grcala ispra?aju?i me: Pripazi, sinko, grad je dumanin.
Ne idi sredinom?ade, satra?e te togod, ama nemoj ni plaho uz kraj da te, boj se, ne udari neta s krova, vego hajde ‘nako, ‘nako Dalje nije znala. Ili nije mogla? Zijo Dizdarevi?, knjievnik iz Vitine pokraj Ljubukog, Ubijen u logoru Jasenovac, 1942. Po preporuci Saka Fetahagi?a preuzeto sa portala “Buka”. Perica Wednesday, 6. March 2013 u 04:01 Zasto? Uskoro ce i Dan zena.
Ja sam uvijek to osjecao kao samo jedan, a trebao bi biti svaki dan u godini, poseban dan za Majke, Mame, Keve, Stare.Moze rijec kako ko hoce, bitno je da u tu rijec stane pravo znacenje – izvor i temelj zivota. Moja mama, bogami i moja nana/nena/baka.koju sam ja oslovljavao sa majka, bile su stoljecima udaljene od glavne licnosti ove price. A komsiluk takoreci. Zijina majka i iz one situacije u kojoj je bila podarila nam je velike ljude. Ali eto ja ne volim sto neko sadasnje i buduce mame makar i u pokusaju nastoji da vrati u stoljeca koja su iza nas. Zar zbilja ima i takvih? U tom cilju sam poslao Vladi ovu pricu, da je mozda i objavi.
A vise bi odgovarala kao obavezna skolska lektira u Federaciji BiH / Ustvari i ne znam mozda i jeste??/ Srdacan pozdrav, Sasko. Rade Wednesday, 6. March 2013 u 19:47 Ni sam nisam provjeravao lektiru u BiH (ni u Federaciji, a ni u RS), moda se naao i neko pametan tamo (u to iskreno sumnjam) pa malo razmislio i o djeci i njihovom obrazovanju, formiranju li?nosti kada sam birvaktile sjedio u tim istim u?ionicama u kojima i oni danas sjede, nisam uspijevao sakriti suzu (a nije da nisam gr?evito pokuavao) uz ovu i pri?e?orovi?a i Cankara. Sre?a pa smo imali i Branka da nas malo razgali i nasmije.
A danas opet doba za suze, ali iz sasvim drugih razloga; “umnoavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici, no?ni i dnevni vampiri Crni su im konji, crne potkovice” (Branko?opi? U pismu ubijenom Ziji Dizdarevi?u). Azra Jajatovi? Wednesday, 6. March 2013 u 20:43 Nenad Veli?kovi?
NACIONALIZAM U BONJA?KIM, HRVATSKIM I SRPSKIM?ITANKAMA Iz knjige: Da se knjievnost u obrazovnom sistemu koristi kao sredstvo indoktrinacije nije ni teko ni jednostavno dokazati. Lako je, jer je nacionalizam na svojoj zaposjednutoj teritoriji bahat i neosjetljiv za interese i prava drugih, pa nema potrebe za mimikrijom, a komplikovano jer je odgovornost anonimno-kolektivna i prikrivena u podrazumijevanju da alternative nema. U tom pre?utnom konsenzusu da je zadatak knjievnosti uzgoj patriotizma ne o?ekuju se pitanja o teti koju trpe objektivnost, logika, istina, pravi?nost, uopte univerzalne ljudske vrijednosti. A kad se i ako se ona ipak uobli?e, kome ih postaviti? Nastavniku, ili struci koja potpisuje udbenik (autori, urednici, recenzenti, prosvjetno-pedagoki zavodi), ili autoritetima koji stoje iza nastavnih planova i programa (naj?e?e s Univerziteta)? I kako otvorenim pismom, ili kroz parlamentarnu proceduru, ili telefonom direktno u program? (Nenad Veli?kovi?).
Azra Jajatovi? Wednesday, 6. March 2013 u 20:50 KOLOKRE?INA – JESU LI?ITANKE UVOD U NOVI RAT I RATNE ZLO?INE? 09:52 SARAJEVO – U Sarajevu je promovisana knjiga Nenada Veli?kovi?a kolokre?ina, koja tematizuje nacionalizam u bonja?kim, hrvatskim i srpskim?itankama.
kolokre?ina upozorava da je obrazovni sistem u BiH osnova za novi rat i ratne zlo?ine. kolokre?ina je zbirka objavljenih tekstova Nenada Veli?kovi?a u kojima autor govori o ozbiljnim propustima u obrazovnom sistemu BiH. Podnaslov knjige ukazuje na sutinu problema. Nacionalizam je ideologija koja upravlja obrazovanjem. Kada imate tri nacionalizma u jednoj dravi onda je jasno da su oni diskriminiraju?i prema drugima.
Free mahjong downloads freeware. Mahjong Skies is a relaxing puzzle solitaire game with more than a hundred levels and different tile sets. Postmorph Ltd. The only rule you need to remember is that in order to pair the tiles, they need to be unlocked, otherwise they won't move. With an interactive and original menu, you will have access to the main game, after choosing your difficulty level in the settings section. When presented the screen, start pairing the tiles together, just like in any other Mahjong game.
To je problem, jer nacionalizam ima svoje vrijednosti, a one su?esto u neskladu sa op?im vrijednostima koje obrazovanje u naoj dravi treba da ispuni, kae Veli?kovi? Jedan od promotera, profesor knjievnosti na Filozofskom fakultetu Enver Kazaz kae da su?itanke do te mjere glupe da bi se prema njima mogao uspostaviti mjerni sistem gluposti.
Nenad Veli?kovi? Je uzeo srpske, bonja?ke i hrvatske?itanke i pokazao da nacionalizam srno ivi od gluposti. Glupost je osnova nacionalizma, a ovakve?itanke su mentalna okupacija kojom glupost kroz obrazovni proces eli proizvesti odre?ene etni?ke identitete, kae Kazaz. Urednik beogradske izdava?ke ku?e Fabrika knjiga Dejan Ili?
Tvrdi da cijeli region ima sli?ne probleme sa obrazovanjem i da je kolokre?ina poziv na promjene. Govorim iz pozicije nekoga ko dolazi iz Srbije. Ono to je jednu dravu devedesetih razorilo i proizvelo ratove, dakle ono to je srpsku stranu tada odvelo u zlo?ine, vi ste u BiH dobili kroz obrazovne programe koji institucionaliziraju sve ono to je bila osnova za rat i ratne zlo?ine, kae Ili? Promoteri tvrde da bi se autori aktuelnih bonja?kih, srpskih i hrvatskih?itanki, nadleni ministri i drugi koji se u ovoj zemlji bave udbenicima, nakon knjige Nenada Veli?kovi?a kolokre?ina, morali zapitati kakav su spomenik sebi podigli.